Godine 2012. Regionalni park Mura-Drava postao je dio širega područja od svjetske važnosti. UNESCO je tada proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske, a 2021. proširili su ga na pet država: Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija. U Koprivničko-križevačkoj županiji važan cio Prekograničnoga rezervata jest rijeka Drava koja je desni pritok Dunava. Duga je 707 km, a izvire kod mjesta Dobiaco u sjevernoj Italiji. Ona protječe Italijom (15 km), Austrijom (261 km), Slovenijom (144 km), Hrvatskom (305 km) i Mađarskom (u pograničnome području s Hrvatskom 95 km). U Hrvatsku ulazi kod sela Lovrečana. Jedina je hrvatska rijeka koja ima snježni režim, što znači da najviši vodostaj ima ljeti, a najniži zimi. Zaleđena je od 15 do 35 dana godišnje. Korito joj je široko od 170 do 370 metara, a najveća je dubina 7 metara. To je dijelom plovna rijeka do mjesta Pitomače (otprilike do polovice toka po Hrvatskoj), a plovnost je moguća 260 dana u godini. Drava se iskorištava za dobivanje električne energije i na njoj su u Hrvatskoj izgrađene tri hidroelektrane (kod Varaždina, Čakovca i Dubrave – na ušću Mure u Dravu). Usprkos tomu, Drava je jedna od najčišćih rijeka u Hrvatskoj i pogodna je za kupanje, rafting te uživanje u njezinim ljepotama.