Zadivljeni ljepotama rijeka Mure i Drave, ali i bogatstvom prirode, to je područje nazvano „hrvatskom Amazonom“. Stoga ne čudi što je dio tih rijeka i prostora uz njih Vlada Republike Hrvatske 2011. proglasila zaštićenim područjem te je utemeljen Regionalni park Mura-Drava. Te dvije rijeke predstavljaju poplavni riječni ekosustav koji ima visoku biološku i krajobraznu raznolikost te uz to i bogatu geološku i kulturno-tradicijsku baštinu. Na području Koprivničko-križevačke županije, Regionalni park Mura-Drava obuhvaća prostor od oko 16780 ha. Vodostaj Mure ovisi o otapanju ledenjaka u Alpama, ali i o količini padalina u području sliva. Područje Mure uključuje mnoge vrijedne obalne šume, šljunkovite plićake, meandre, rukavce, mrtvaje (mrtvice) i šljunčare. Poplavno područje Mure ima niz travnjaka i oranica te je u obliku mozaika isprepleteno i sa šumarcima. Područje toka Drave predstavlja očuvani kompleks riječnih staništa sa šljunkovitim otocima i sprudovima, koji obuhvaća mnoštvo aktivnih rukavaca, malih pritoka, mrtvaja (mrtvica), jezera, bara i šljunčara. Dio prostora uz rijeku Dravu predstavljaju šumska staništa u kojima prevladavaju šume hrasta lužnjaka, riječne šume vrbe i topole te brojne šikare, livade, oranice. Dodatni značaj regionalnoga parka predstavlja velik broj ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, sve rjeđe poplavne šume, brojni riječni otoci, šljunčane i pješčane obale rijeka, koje su prostor za gniježđenje ugroženih vrsta ptica, a cijelo područje značajno je za brojne vrste i staništa koja su ugrožena na europskoj razini. Kako bi se dabar ponovno nastanio na području Republike Hrvatske, od strane Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je projekt „Dabar u Hrvatskoj“, a jedno od lokacija gdje je dabar ponovno unesen jest i rukavac Drave u blizini Legrada gdje je 1997. uneseno 29 jedinki dabra. Dabar se poslije proširio te prilagodio okolišu u koji je unesen.