Godine 1232. zabilježeno je područje Žabnica s kojega je zagrebački biskup planirao pokloniti desetinu Čazmanskomu kaptolu, a posjed Žabnica spominje se od 1323. To je imanje poslije bilo podijeljeno na više vlasnika. Godine 1349. spominje se malta na tome posjedu. Nakon što su Osmanlije zauzele Čazmu, izgrađena je utvrda koja se prvi put spominje 1557. te je ona služila za obranu sve do kraja 17. stoljeća. Utvrda se nalazila jugoistočno od župne crkve. U selu se nalazi i pravoslavna crkva  sv. Jovana. Osnovna škola osnovana je 1782. Sveti Ivan Žabno u vrijeme Vojne krajine bio je sjedište satnije, a nakon razvojačenja jedno vrijeme bio je i kotarsko središte. Godine 1908. u Svetome Ivanu Žabnu osnovana je marvogojska udruga za uzgoj simentalskoga goveda, koja je utjecala na razvoj stočarstva u drugim dijelovima Hrvatske. Etnografska zbirka osnovana je 1977., a 1991. smještena je u novim prostorijama. Povijesno je važno naselje Cirkvena u kojoj je prvi spomen plemićkoga dvora iz 1357. U 16. stoljeću postojao je kaštel u vlasništvu Ladislava Kerečenja koji je zbog potrebe obrane od Osmanlija uključen u Vojnu krajinu i postojao je do kraja 17. stoljeća. Dogradnja kaštela napravljena je prije 1563. Njegovi ostatci nalazili su se na mjestu današnjega vatrogasnog doma. Kaštel je bio središte kojim se upravljalo posjedom Cirkvena koji je od kralja Leopolda 1662. za 2000 forinti u zalog dobio Gvozden Vuković, a 1664. posjed dobiva Ivan Josip Herberstein, zapovjednik Križevačke natkapetanije, koji je 1668. svojemu trgovištu Cirkveni pribavio povlasticu za godišnji sajam na dan sv. Lovre mučenika. Kralj Leoplod 29. siječnja 1673. dodijelio mu je status trgovišta te ga podignuo među gradska naselja. Trgovište Cirkvena (oppidum Czirkuena) jest početkom 18. stoljeća imala 50 kuća, odnosno oko 280 civilnih stanovnika. Istovremeno, s trgovištem je i dalje u Cirkveni funkcionirala vojnokrajiška utvrda u kojoj je od 1630. do 1678. bilo smješteno 25 vojnika. Vojnokrajiškim vlastima nije odgovaralo da imaju trgovište na svojemu teritoriju, pa je Cirkveni oduzet gradski status. Vojnokrajiške vlasti nisu bile zainteresirane ni za kaštel koji je oko 1854. srušen.