Ime Glogovnica u srednjemu vijeku nosilo je nekoliko naselja i posjeda. Godine 1207. nekoliko sela uz potok Glogovnicu držao je red sepulkralaca ili Red Svetoga groba u Jeruzalemu. Iz Glogovnice su sepulkralci vodili upravu nekoliko udaljenijih posjeda sve do 15. stoljeća kada su njome počeli upravljati prepošti Zagrebačkoga Kaptola. U vrijeme prosperiteta, osim sela, na glogovničkim posjedima razvilo se i trgovište koje se spominje 1507. Kada su počeli napadi Osmanlija, za obranu stanovništva izgrađen je kaštel zabilježen primjerice 1500., ali i poslije, primjerice 1583. Od Osmanlija opustošene glogovničke posjede krajem 16. i početkom 17. stoljeća zagrebački kanonik Vinko Mišljenović naselio je pravoslavnim Vlasima s namjerom da zapuštenu zemlju očiste i urede. Nakon Mišljenovićeve smrti glogovničke posjede preuzeli su zagrebački isusovci 1611. Osim 7 pravoslavnih obitelji tamo je živjelo 26 katoličkih obitelji 1611. Ime Glogovnica nosio je i templarski posjed, a poslije i ivanovački posjed, koji se u nekim dokumentima naziva i posjed Sveti Ivan. Sačuvana su dva opisa granica templarskoga posjeda iz 1209., a u njemu se spominje selo Glogovnica koje su templari dobili od zagrebačkoga biskupa Prodana, vjerojatno oko 1175. Kada je posjed prešao pod vlasništvo ivanovaca, ušao je u dio sustava imanja vranskoga priorata. Na posjedu je postojala crkva sv. Ivana, čiji se župnik spominje 1433. Posjed je naveden kao spaljen 1533., što je najvjerojatnije napravila velika osmanska vojska vraćajući se iz neuspjeloga pohoda prema Beču, zaustavljenoga u Kisegu. Nekadašnji ivanovački posjed Glogovnica obuhvaćao je područje današnjega sela Ivanec Križevački u blizini kojega se nalazila srednjovjekovna crkva sv. Ivana čiji tragovi nisu sačuvani.