Križevačka utvrda spominje se 1193. Podno utvrde, važnoga upravnoga središta, razvilo se naselje Križevci koje je bilo središte Križevačke županije. Prvi se put naselje spominje 1209. Od 13. stoljeća Križevce su činila dva grada, koja su se usporedno razvijala. Dio Križevaca, poslije nazvan Gornji grad, dobio je 1252. od Bele IV. povlasticu slobodnoga kraljevskoga grada (potvrđen 1253., 1382. i 1597). Stariji dio Križevaca, Donji grad, razvio se u neposrednoj blizini kraljevske utvrde. Od 1326. spominje se crkva sv. Križa kao župna crkva za Donji i Gornji grad. U Donjemu gradu, koji je u kasnome srednjem vijeku bio mjesto okupljanja sabora slavonskih staleža te stalno boravište bana i župana, bio je 1397. održan čuveni sabor koji je nazvan „Krvavi sabor križevački“, a na kojemu je kralj Žigmund Luksemburški dao smaknuti protivnike koji su podržavali protukralja Ladislava Napuljskoga. Kralj Žigmund 1405. Donjemu gradu dao je povlasticu slobodnoga kraljevskoga grada, što je podržalo daljnji trgovački i obrtnički razvoj. U 30-im godinama 16. stoljeća, zbog čestih osmanskih napada, započelo je naglo propadanje Križevaca. Godine 1539. Osmanlije su spalili Gornji grad. U to je vrijeme Križevačka županija sjedinjena sa Zagrebačkom županijom. Od sredine 16. stoljeća Križevci su postali pogranično uporište prema Osmanskome Carstvu, a uspostavom obrambenoga sustava grad je postao središtem istoimene kapetanije u sastavu Slavonske vojne krajine. Nakon Žitvanskoga mira 1606. započela je gospodarska i demografska obnova Križevaca; bile su izgrađene ceste, razvila se trgovina, pa su osnivani cehovi (1646. čizmara i lončara, 1647. željezara, 1649. krznara). U istome su se stoljeću u grad doselili franjevci (1626.) i pavlini (1667.). Godine 1752. Donji i Gornji grad bili su upravno sjedinjeni, a od 1759. Križevci su iznova postali središtem Križevačke županije. Nakon prestanka osmanske opasnosti, grad je doživio ubrzan gospodarski i kulturni uspon. Pritom se osobito razvilo svilarstvo i trgovina, pa su 1780. Križevci dobili pravo na održavanje dvaju, a od 1784. četiriju godišnjih sajmova. Od 1775. do 1781. u gradu je djelovala jedna od prvih hrvatskih manufaktura – tvornica keramike. Godine 1777. Križevci su postali središtem grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, a biskup se u grad doselio početkom 19. stoljeća. Gospodarski razvoj grada utjecao je na jačanje kulturnoga života, pa je tako 1813. otvorena  glazbena škola, 1839. čitaonica te kazalište. Sredinom 19. stoljeća započeta je gospodarska modernizacija grada, osnovana je podružnica Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (1847.) i Gospodarsko učilište (1860.), a za uspon grada bila je važna gradnja željezničkih pruga, što je potaknulo industrijalizaciju.