Virje je u srednjovjekovnim dokumentima zabilježeno kao Prodaviz. Istoimeni posjed spominje se od 1244. Kao trgovište javlja se od 1439., a ono je početkom 16. st. imalo čak 148 poreznih dimova. „Castellum Prodawycze“ od 1540. spominje se kao jedna od protuosmanskih utvrda. Trgovište su 1544. i 1549. spalili Osmanlije. Od 1601. pod imenom Bijeli toranj (Weisenthurn) spominje se kao utvrda Koprivničke natkapetanije. Od 1552. javlja se pod današnjim imenom Virje/Viri. U 17. stoljeću nakratko je ponovno dobilo status trgovišta. Sredinom 18. stoljeća u Virju je ustrojena satnija Đurđevačke pukovnije. Trivijalna škola osnovana je 1759. Godine 1850. osnovano je Glumišno društvo, a za kulturni život važan je bio Ferdo Rusan. Od razvojačenja 1871. do 1875. Virje je bilo središte kotara. Gospodarska bratovština osniva se 1867., a od 1893. tamo izlaze novine „Podravac“ (poslije „Hrvatske novine“) te od 1897. prve novine za kulturu u Podravini „Rusanova zviezda“. Da je Virje bilo jako ruralno središte, govore podatci o osnivanju narodne čitaonice s knjižnicom 1878. i Hrvatskoga pjevačkog društva „F. Rusan“ 1884., a društveni život ojačalo je i Športsko društvo „Podravac“ (1908.). Jači gospodarski razvoj posljedica je osnivanja nekoliko štedionica krajem 19. stoljeća i gradnje željezničke pruge (1909.). Virje je u drugoj polovini 19. i početkom 20. st. bilo poznato kao najveće selo u Hrvatskoj. Uz Virje, važno je središte bilo isprva u Miholjancu, a u 20. stoljeću i u Šemovcima, oko kojih se u srednjemu vijeku nalazio posjed Hotova.