Đurđevac je naselje koje je dobilo naziv po crkvi sv. Jurja koja se spominje još 1237. U njemu je bilo i središte istoimene katoličke župe, jedne od najstarijih u Podravini. Ta je župa 1501. imala čak četiri svećenika. Ugled župnika te župe potvrđuje činjenica da su neki od njih bili istovremeno i kanonici pečuškoga kaptola. Izgradnja utvrde u drugoj polovini 14. stoljeća i premještanje sjedišta vlastelinstva omogućili su jačanje centraliteta naselja koje je bilo u njezinoj neposrednoj blizini, pa ne treba čuditi to što je sv. Juraj već 1439. spomenut kao gradsko naselje sa statusom trgovišta (oppidum). Status trgovišta sv. Juraj zadržao je i poslije, a 1659. u jednome dokumentu spominje se u statusu grada („civitas“). Zahvaljujući važnosti Staroga grada (utvrde), Đurđevac je stalno imao centralne funkcije te se modernizacijskim procesima ponovno razvio u gradsko naselje. Novijom izgradnjom gradsko središte profilira se u atraktivni i moderni prostor primjeren 21. stoljeću.