U srednjemu vijeku prostor današnje općine Sokolovac bio je bogato naseljen. Na bilogorskome dijelu današnje općine Sokolovac, četvorica su rovišćanskih predijalaca 1255. držali posjede na prostoru današnjih Rovištanaca, Hudovljana, Donje i Gornje Velike. Imanje Ernevec koje se spominje 1326. nalazilo se vjerojatno na području današnje Male Mučne. Posjedom Mongerscentefelde koji se spominje 1351., a koji se nalazio oko Rovištanaca, Hudovljana i Donje Velike, u smjeru sjever-jug, prolazila je znamenita cesta kralja Kolomana. U blizini su se nalazili još neki posjedi kao npr. Velikafeu ili Dravafeu, Tiburčevec i Prečovec. Katolička župa sv. Ladislava, koja se spominje 1334., najvjerojatnije je sjedište imala oko Ladislava Sokolovačkoga, gdje se vjerojatno nalazila Donja Bradna, a Gornja Bradna s crkvom Blažene Djevice Marije, koja se spominje iste 1334., nalazila se vjerojatno u Maloj i Velikoj Branjskoj, u blizini kojih treba tražiti i selo Bythelethyncz koje se spominje 1477. Zapadno od potoka Blizna, a južno od potoka Koprivnica, u blizini Lepavine nalazio se manji posjed Blyznafew koji se spominje 1336. Na kalničkome dijelu današnje općine Sokolovac u srednjemu vijeku nalazio se posjed Povšin brijeg, a obuhvaćao je današnja sela Mali Poganac, Botinovac, Male Grabičane, Prnjavor, Grdak, Domaje i Sokolovac, a možda i Koprivničku Rijeku. Godine 1334. spominje se katolička župa sv. Martina čiji su ostatci postojali još 1615. u blizini Maloga Poganca. Sva spomenuta sela uništena su u vrijeme osmanskih napada. Doseljeno je novo stanovništvo – katoličke i pravoslavne vjere. Novi stanovnici postali su slobodni seljaci i vojnici, a središnje naselje u 18. stoljeću postalo je selo Kukavica, poslije preimenovano u Sokolovac. Tamo je bilo sjedište vojnokrajiške satnije, a poslije i općinsko središte. Među starije rudnike ugljena spadaju i Sokolovačko-lepavinski rudnici koji su imali razmjerno povoljne uvjete eksploatacije uz smještaj neposredno blizu željezničke pruge Koprivnica – Zagreb. Računa se da je te rudnike osnovala Ugarsko-hrvatska udruga d. d. oko 1871.