Iako je Koprivnica postojala u 12. stoljeću, u 13. stoljeću razvila se u gradsko naselje, a 1356. od kralja Ludovika I. Anžuvinca dobiva povlastice „slobodnoga, kraljevskoga i glavnoga grada“. Početkom 15. stoljeća grad je došao u privatne ruke, a oko 1547. Koprivnica se, zahvaljujući Ferdinandu I. Habsburškomu, vraća pod kraljevsku vlast. Ona je u 16. i 17. stoljeću (i poslije) zadržala status slobodnoga kraljevskog grada. Koprivnica je istovremeno postala jedno od glavnih središta Slavonske vojne krajine ili Varaždinskoga generalata. U 17. stoljeću došlo je do ubrzanja gospodarskoga života, posebno trgovine i obrta. Vojna je uprava poslije sputavala razvoj grada sve dok koprivnički generali za svoje novo sjedište 1756. nisu izgradili Novi Varaždin (današnji Bjelovar) i nešto poslije napustili Koprivnicu. U 19. stoljeću dolazi do rušenja niza starijih renesansnih i baroknih stambenih te trgovačkih objekata. Zamijenila ih je novija arhitektura kojom novo središte grada poprima današnji izgled. Od 1862. započelo je rušenje protuosmanske utvrde. Za prometno povezivanje najznačajnije je bilo dovođenje željeznice do grada 1870., što je omogućilo industrijalizaciju. Koprivnica je u 20. stoljeću razvijena gospodarski, kulturno i društveno. Do stagnacije gospodarskih funkcija došlo je nakon Prvoga svjetskog rata, a posebno 30-ih godina, kada je propao veći dio koprivničke industrije. Nakon Drugoga svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa industrijalizacije i širenja urbanoga područja, a od 1993. Koprivnica je županijsko sjedište.